Članak se bavi fenomenom naglog širenja društvenog označivanja, te njegovog
utjecaja na knjižničnu zajednicu. Pod društvenim označivanjem podrazumijeva se organizacijska metoda uz pomoć koje se mrežni sadržaji, čiji broj sve više raste, nastoje
organizirati, sačuvati, pretražiti i razmijeniti. Krajnji korisnici u postupku društvenog
označivanja indeksiraju mrežne sadržaje (omiljene poveznice, mrežne stranice, online
fotografije, video zapise itd.) dodjeljujući im ključne riječi /oznake, koji svi zajedno
čine folksonomiju. Rad donosi usporedbu tradicionalnoga predmetnog označivanja
s društvenim označivanjem, osvrćući se na njihove prednosti i nedostatke, te izlaže,
uz primjere, mogućnosti poboljšanja folksonomije uz pomoć taksonomije. U drugom
djelu članka ukratko su opisane neke od najpoznatijih mrežnih službi koje omogućuju
društveno označivanje (Delicious, Library Thing, Flickr) te neke knjižnice koje svojim korisnicima nude mogućnost društvenog označivanja knjižničnog fonda na mreži.
Zaključeno je da društveno označivanje ne može zamijeniti postojeća stručna pomagala i metode organizacije znanja, ali ih može nadopuniti, te tako doprinijeti boljoj
organizaciji i dostupnosti sadržaja na mreži.