Na početku ovog rada govori se o povijesti društvenog čitanja, s kojom svrhom se odvija, zašto je bitno u današnjici kakvu poznajemo te u kojem trenutku čitanje zapravo postaje društveno. U nastavku se navode različiti oblici društvenog čitanja, prikazuje se kako je tehnologija utjecala na njihov razvoj i prednosti koje nosi pojava virtualnih čitateljskih klubova nastalih pod utjecajem tehnologije. Nakon toga slijedi poglavlje u kojem se govori o društvenom označavanju i oznakama koje su jedan od tri sastavna dijela samog procesa društvenog označavanja. Govori se i o različitom ponašanju korisnika prilikom procesa društvenog označavanja, bez kojih taj isti proces isto ne bi bio moguć. Zatim se navode i objašnjavaju prednosti i nedostatci navedenog procesa te zašto je uopće važno uključiti korisnike u organizaciju izvora znanja. Pojam folksonomije uvodi se u idućem poglavlju, kao i tri vrste folksonomije koje možemo razlikovati. Objašnjava se pojam ''cloud tag'', pojam uske i široke folksonomije te zadatak iste. Potom su kao primjer društvenog označavanja pobliže opisani mrežni sustavi LibraryThing i Goodreads kroz navođenje osnovnih informacija o funkcioniranju istih kao i katalogizaciji te uporabi oznaka na ovim mrežnim sustavima, te zaključno čime uporaba oznaka rezultira i kolika je sličnost ova dva sustava za društveno označavanje.