bookmarks (hide)2
- Članak se bavi fenomenom naglog širenja društvenog označivanja, te njegovog utjecaja na knjižničnu zajednicu. Pod društvenim označivanjem podrazumijeva se organizacijska metoda uz pomoć koje se mrežni sadržaji, čiji broj sve više raste, nastoje organizirati, sačuvati, pretražiti i razmijeniti. Krajnji korisnici u postupku društvenog označivanja indeksiraju mrežne sadržaje (omiljene poveznice, mrežne stranice, online fotografije, video zapise itd.) dodjeljujući im ključne riječi /oznake, koji svi zajedno čine folksonomiju. Rad donosi usporedbu tradicionalnoga predmetnog označivanja s društvenim označivanjem, osvrćući se na njihove prednosti i nedostatke, te izlaže, uz primjere, mogućnosti poboljšanja folksonomije uz pomoć taksonomije. U drugom djelu članka ukratko su opisane neke od najpoznatijih mrežnih službi koje omogućuju društveno označivanje (Delicious, Library Thing, Flickr) te neke knjižnice koje svojim korisnicima nude mogućnost društvenog označivanja knjižničnog fonda na mreži. Zaključeno je da društveno označivanje ne može zamijeniti postojeća stručna pomagala i metode organizacije znanja, ali ih može nadopuniti, te tako doprinijeti boljoj organizaciji i dostupnosti sadržaja na mreži.
- Uloga knjižnice kao društvene ustanove jest pružanje usluge pristupa različitoj građi i informacijama građanima, ovisno o njihovim potrebama. Knjižnica brine o kulturnim, obrazovnim i informacijskim potrebama korisnika. Te potrebe razlikuju se ovisno o spolu, dobi, obrazovanju, interesima i položaju u društvu. Slijepe i slabovidne osobe su skupina korisnika s posebnim potrebama. No i oni imaju potrebu čitanja kao i ostali korisnici. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko klasičnih knjižnica koje su proširile svoje usluge opremom i građom za slijepe i slabovidne osobe, no Hrvatska knjižnica za slijepe je jedina takva knjižnica u Hrvatskoj. Osnovana je 1965. godine te ju koriste osobe koje ne mogu čitati standardni tisak, najčešće slijepe i slabovidne osobe. Podijeljena je u tri odjela: posudbeni, brajičnu tiskaru i studio za snimanje zvučne građe. Ovaj rad opisuje način rada brajične tiskare i snimanja zvučnih izdanja u studiju. Tisak knjiga na brajici je dug i skup proces, zato se sve više građe snima u zvučnom studiju. Zvučne knjige su brže gotove nego tiskane, a sam proces je jednostavniji i jeftiniji. Slijepe i slabovidne osobe, shodno razvoju tehnologije, sve više koriste zvučne knjige zbog čega se korištenje brajičnog pisma smanjilo.
publications (hide)10
- Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 62 (1): 129-150 (srpanj 2019)
- Chemistry in Industry : Journal of Chemists and Chemical Engineers, 56 (2): 64-68 (veljača 2008)
- Medicina Fluminensis : Medicina Fluminensis, 53 (4): 454-460 (prosinac 2017)
- Biochemia Medica, 16 (2): 93-102 (prosinac 2006)
- Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, 8 (3-4): 123-129 (2013)
- Medicina Fluminensis : Medicina Fluminensis, 50 (4): 425-432 (prosinac 2014)
- Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 66 (3): 1-25 (prosinac 2023)
- Polimeri : Plastics and Rubber Journal, 26 (2): 69-73 (studeni 2005)
- (srpanj 2022)
- Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53 (2): 63-75 (listopad 2010)
